Pitanja i odgovori

Najčešće postavljana pitanja i odgovori na njih

 

Odgovore na mnoga druga pitanja možete potražiti ovdje.

Kako inicirati postupak priznavanja statusa majstora, uređenog odredbom članka 66. stavak 1. Zakona o obrtu (“Narodne novine”, broj 143/13., 127/19. i 41/20. – ispravak)?

U svrhu provedbe postupka priznavanja statusa majstora, uređenog odredbom članka 66. stavak 1. Zakona o obrtu (“Narodne novine”, broj 143/13., 127/19. i 41/20. – ispravak), temeljem kojeg je omogućeno priznavanje prava što ih ovaj Zakon priznaje osobama koje imaju majstorski ispit i osobama koje na dan podnošenja zahtjeva za upis u Obrtni registar imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje u najmanjem trajanju od tri godine i najmanje deset godina radnog iskustva u obavljanju djelatnosti za koju se traži majstorski ispit, ovom javnopravnom tijelu potrebno je podnijeti zahtjev za mišljenje zajedno s dokazima o stečenom obrazovanju (završna svjedodžba i svjedodžbe svih razreda) te dokazima o stečenom radnom iskustvu. Obrazac zahtjeva za mišljenje nije propisan, a u zahtjevu za mišljenje potrebno je ukratko obrazložiti traženje te navesti osnovne podatke o podnositelju zahtjeva. U svezi dokaza o stečenom radnom iskustvu, napominjemo kako se sukladno odredbama Zakona, isto dokazuje ugovorom o radu, odgovarajućim potvrdama i sličnim dokumentima o radu na određenim poslovima.

Zahtjev za mišljenje zajedno s preslikama dokaza o stečenom obrazovanju i radnom iskustvu, ovjerenima od strane javnog bilježnika (za dokumente koje nije moguće dostaviti u izvorniku, s obzirom na to da predstavljaju javnu ispravu) potrebno je dostaviti putem pošte na adresu: Ministarstvo gospodarstva, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb ili osobno, u pisarnicu Ministarstva gospodarstva.

Gdje se može pribaviti dokument “Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u”, za obrt?

Dokument “Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u”, za obrt, ne postoji, tj. nije propisan.

Između ostalih podataka, podatke o djelatnostima koje obavlja obrt (prema NKD 2007.) sadrži izvadak iz Obrtnog registra, sukladno Pravilniku o obliku i načinu vođenja Obrtnog registra (“Narodne novine”, broj 58/09.), u kojem je definiran oblik i sadržaj izvatka iz Obrtnog registra.

Na Portalu Obrtnog registra ( https://portor.gov.hr/) i direktno, na poveznici https://pretrazivac-obrta.gov.hr/, Ministarstvo gospodarstva je javnosti omogućilo uvid u zadnje upisano stanje svakog pojedinog obrta (i za aktivne i za odjavljene obrte), bez ikakvih restrikcija i naplate.

Službeni izvadak iz Obrtnog registra, za bilo koji obrt u RH, elektronički potpisan i bez naplate, javno je dostupan putem navedenih adresa i on sadrži zadnje upisano stanje, koje između ostalog uključuje i detaljne informacije o upisanim djelatnostima prema NKD 2007, uključujući i oznaku pretežite djelatnosti.

Službeni Izvadak iz Obrtnog registra, elektronički potpisan, bez naplate, moguće je jednako tako preuzeti i putem servisa e-Obrt (https://e-obrt.gov.hr), ali samo za vlastiti obrt (ili obrte, ako vlasnik ima registriranih više obrta).

Ukoliko iz nekog razloga niste u mogućnost službeni izvadak iz Obrtnog registra preuzeti putem interneta, tj. putem jednog od dva navedena kanala, tada se sa zahtjevom za njegovo izdavanje možete obratiti bilo kojem upravnom tijelu u RH.

Zakonom o obrtu (“Narodne novine”, broj 143/13., 127/19. i 41/20. – ispravak), propisano je da poslove u svezi s obavljanjem djelatnosti obrta, uključujući i upis u Obrtni registar, obavlja nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na obrt. U navedene poslove spada i izdavanje službenih dokumenata iz Obrtnog registra.

Kontakt podaci i adrese svih 105 lokacija upravnih tijela u RH objavljene su na Portalu Obrtnog registra (https://portor.gov.hr/).

Dodatno, treba imati na umu činjenicu da u članku 10. stavku 2. Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi („Narodne novine“, broj 92/14), stoji:

„(2) Tijela javnog sektora u provedbi pojedinačnih postupaka dužna su pribaviti odnosno preuzeti podatke iz javnih registara po službenoj dužnosti, bez traženja istih podataka od stranaka, građana ili poslovnih subjekata u postupku. “

Gdje mogu saznati šifru i naziv djelatnosti koju želim obavljati?

Šifru i naziv djelatnosti možete pronaći u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007., osim za obrte obuhvaćene Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja obrtnica („Narodne novine“, broj 42/08.) kada se upisuje naziv djelatnosti naveden u popisu.

Dobivaju li obrti OIB?

Obrti ne dobivaju OIB, ali se u okviru registarskih podataka obrta evidentiraju podaci o OIB-u svih fizičkih osoba koje se upisuju, bilo da se radi o vlasnicima obrta, ortacima, poslovođama ili stručnim osobama.

Koje su razlike između obrta i trgovačkog društva?

Razlike:

OPIS Obrt Trgovačko društvo
Temeljni kapital Nema 10,00 kuna za j.d.o.o.
20.000,00 kuna za d.o.o.
200.000,00 kuna za d.d.
Troškovi osnivanja 0,00 kuna cca 800,00 kuna
do 6.000,00 kuna
Vrijeme potrebno za registrir./osnivanje Obično od 1 do 3 dana, a najkasnije u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje obrtnice Od 5 do 30 dana
Mjesto registracije Nadležno upravno tijelo Trgovački sud
Odgovornost Cjelokupnom imovinom obrtnika * Visinom temeljnog kapitala
Knjigovodstvo Jednostavno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak  („Narodne novine“, broj 115/16.) Dvojno knjigovodstvo po Zakonu o računovodstvu („Narodne novine“, broj 78/15., 134/15. i 120/16.)
Članstvo u Komori Hrvatska obrtnička komora Hrvatska gospodarska komora
Porezi i doprinosi vidjeti ovdje vidjeti ovdje
Pomaganje u radu članova obiteljskog kućanstva (bez ugovora o radu) da ne
Mogućnost privremene obustave rada do 1 godine da ne

* Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao gospodarsku djelatnost te na onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti ako mu je ona glavni izvor sredstava za život (čl. 36. st. 2. Zakona o obrtu)

Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje u opsegu nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati (čl. 36. st. 3. Zakona o obrtu)

Ovjereni službeni izvadak iz OR-a – gdje se može zatražiti i dobiti?

Ovjerene službene izvatke iz Obrtnog registra izdaju nadležna upravna tijela, a moguće je preuzeti ih i putem interneta, bez naplate. Zakonom o obrtu („Narodne novine“, broj 143/13, 127/19 i 41/20), propisano je da poslove u svezi s obavljanjem djelatnosti obrta, uključujući i upis u Obrtni registar, obavlja nadležno upravno tijelo (prema sjedištu obrta) županije odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na obrt. 

Ovjereni izvadak iz Obrtnog registra može izdati svako upravno tijelo, bez obzira na sjedište obrta čiji izvadak se traži.
Informacije o nazivima, adresama i kontakt podacima nadležnih upravnih tijela možete pogledati OVDJE.

Osim navedenog, online preuzimanje elektronički potpisanog službenog izvatka iz Obrtnog registra, omogućeno je bez naplate, u okviru servisa e-Obrt (https://e-obrt.gov.hr/) i putem javnog weba, putem aplikacije za pretraživanje podataka o obrtima (https://pretrazivac-obrta.gov.hr/), u okviru Portala Obrtnog registra (https://portor.gov.hr/).

Ovjereni službeni izvadak iz OR-a – tko ga može zatražiti i dobiti?

Ovjereni službeni izvatci iz Obrtnog registra izdaju se na zahtjev bilo koje fizičke ili pravne osobe, bez ikakvih uvjeta, za bilo koji i bilo čiji obrt.

Kako i gdje se može saznati broj transakcijskog računa neke tvrtke ili obrta?

Jedinstveni registar računa (JRR) sadrži podatke o računima svih poslovnih subjekata, uključivo i o računima Hrvatske narodne banke i banaka, štedionica i kreditnih unija, jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave, te o računima građana, otvorenih u bankama koje posluju u RH. Javni podaci u JRR-u su svi podaci o transakcijskom računu poslovnog subjekta uključujući i podatak o blokadi tog računa. Podaci o stanju na računu ili visini depozita ne evidentiraju se u JRR-u.
Detaljnije informacije o mogućim načinimapristupa ovim podacima možete pogledati OVDJE.

Tko ima pravo na dostavu skupova podataka (popisa obrtnika i obrta)?

Pravo na dostavu skupova podataka, sukladno važećoj pravnoj regulativi, imaju jedino tijela javne vlasti. Ministarstvo gospodarstva je osiguralo dostupnost podacima o svim obrtima (aktivnim i odjavljenim), putem interneta. Aplikacija za pretraživanje dostupna je javnosti i to bez ikakvih restrikcija i naplate. Sukladno odredbama Pravilnika o obliku i načinu vođenja Obrtnog registra (“Narodne novine”, broj 58/09.), javnosti je osigurana dostupnost aktualnog – zadnjeg stanja svakog pojedinog obrta.

Može li (i smije li) jedna fizička osoba registrirati više obrta?

Zakonom o obrtu (“Narodne novine”, broj 143/13., 127/19. i 41/20. – ispravak) izričito se ne zabranjuje osnivanje dva ili više obrta od strane iste fizičke osobe. Intencija zakonodavca bila je da dopuštajući mogućnost obavljanja više gospodarskih djelatnosti unutar istog obrta te kroz institut izdvojenog pogona propisan člankom 22. predmetnog zakona, dopusti fizičkim osobama obavljanje raznorodnih djelatnosti unutar jednog obrta. Smatralo se stoga da će se kroz jedan obrt konzumirati te mogućnosti pa bi u tom smislu stranku trebalo i savjetovati. No, ukoliko fizička osoba prilikom podnošenja zahtjeva i dalje inzistira na osnivanju dva ili više obrta, nema zakonske osnove da joj se uskrati takav upis.

Moraju li članovi obitelji koji pomažu u obrtu biti u radnom odnosu?

Članovi obiteljskog kućanstva (u smislu Zakona o obrtu to su: bračni drug, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno) mogu pomagati u obavljanju obrta, a da pritom ne moraju biti u radnom odnosu (Članak 30. Zakona o obrtu). Radeći na taj način ne ostvaruju nikakva prava (ni na zdravstveno ni na mirovinsko osiguranje). Pomaganje u obrtu znači raditi povremeno kao ispomoć, a ne trajno obavljanje dijela djelatnosti obrta. U slučaju obavljanja vezanog obrta, član obiteljskog kućanstva koji pomaže obrtniku u njegovoj odsutnosti mora ispunjavati i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita, odnosno posebne zdravstvene uvjete ako je to propisano posebnim zakonom.

Mogu li umirovljenici obavljati obrt?

Umirovljenici mogu obavljati obrt, no u slučaju vođenja obrta, mirovina će im biti obustavljena.

Zakon o obrtu („Narodne novine“, br. 143/13, 127/19 i 41/20), utvrđuje institute domaće radinosti i sporednog zanimanja. Upisom u Evidenciju odobrenja za obavljanje domaće radinosti i Evidenciju odobrenja za obavljanje sporednog zanimanja, fizičke osobe ne uspostavljaju svojstvo osiguranika i ne obustavlja im se mirovina, ako su, sukladno odredbi članka 10. stavka 1. podstavka 6. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22), obvezno osigurane po drugoj osnovi ili su korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ostvarene do stupanja na snagu Zakona i korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti iz članka 39. stavka 3. Zakona (članak 175. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju).

Postoji li paušalni obrt?

Ne, nego postoji paušalno oporezivanje obrtničke djelatnosti, propisano Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti („Narodne novine“, broj 1/20, 1/21, 156/22, 15/23 i 1/24 ). Porezni obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost za koju će utvrđivati paušalni dohodak i plaćati paušalni porez na dohodak, obvezan je Poreznoj upravi nadležnoj prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta, podnijeti prijavu u Registar poreznih obveznika (poveznica: https://www.porezna-uprava.hr/obrtnici/Stranice/Porez-na-dohodak.aspx).

Kada počinje, a kada prestaje obaveza plaćanja komorskog doprinosa?

Obveza plaćanja komorskog doprinosa nastaje danom upisa u Obrtni registar, za sve obvezne članove Hrvatske obrtničke komore, tj. za sve obrtnike koji samostalno ili u zajedničkom obrtu obavljaju obrtničku djelatnost. Za trgovce pojedince i trgovačka društva obveza nastaje danom izdavanja rješenja županijskog ureda o ispunjavanju Zakonom o obrtu utvrđenih uvjeta za obavljanje obrta, a za dobrovoljne članove danom donošenja odluke o prijemu u članstvo.
Obveza plaćanja komorskog doprinosa za obvezne članove prestaje brisanjem obrta iz Obrtnog registra. Za trgovačka društva prestaje danom brisanje iz evidencije županijskog ureda, a za dobrovoljne članove danom donošenja odluke nadležnog tijela Hrvatske obrtničke komore.

Što se smatra tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtom?

Temeljem Pravilnika o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima (Narodne novine, br. 112/07.) koji se primjenjuje od 9. studenog 2007. godine razlikujem

  • Tradicijske obrte za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture, pa u tom smislu mogu simbolizirati lokalni, regionalni ili nacionalni identitet.
  • Umjetničke obrte koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost majstora obrta – umjetnika.
  • Odbor za tradicijske, odnosno umjetničke obrte predstavlja tijelo Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore koje na temelju mišljenja Komisije za tradicijske, odnosno umjetničke obrte donosi Odluku o dodjeli Uvjerenja o stjecanju statusa tradicijskog, odnosno umjetničkog obrta.
  • Uvjerenje o stjecanju statusa tradicijskog, odnosno umjetničkog obrta predstavlja akt koji Odbor za tradicijske, odnosno umjetničke obrte izdaje vlasniku obrta za proizvod, skupinu proizvoda, jednu ili više usluga ili djelatnosti koje se obavljaju na tradicijski, odnosno umjetnički način.

Mogućnost obavljanja određenog obrta u stambenom prostoru?

U stambenim prostorima može se obavljati kao obrt pod uvjetima i za djelatnosti koje pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrt uz suglasnost ministra nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje i ministra nadležnog za zaštitu okoliša.

Ova problematika propisana je Pravilnikom o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama (NN 101/95.)